"Čudesno drvo" uklanja 98 posto mikroplastike iz pitke vode

U nedavnoj studiji, utvrđeno je da sjemenke "čudesnog" stabla moringe imaju jednake ili čak bolje kemijske performanse u filtriranju stare PVC mikroplastike, jedne od najštetnijih vrsta plastike za ljudsko zdravlje. Ovi nalazi mogli bi utrti put zelenijoj alternativi za postrojenja za pročišćavanje.

Sitne plastične čestice ispuštene iz automobilskih guma, boje, tekstila i degradirane plastične ambalaže nakupljaju se u globalnim vodnim sustavima desetljećima, stvarajući tihi, ali rastući zdravstveni rizik, piše Euronews.

Europska unija je 2024. godine pojačala protokole praćenja mikroplastike u pitkoj vodi. No, istraživači su prošle godine upozorili da bi se sitne čestice, koje vjerojatnije prolaze kroz crijeva u krv i organe, mogle provući kroz mrežu.

Upotreba moringe za pročišćavanje stara je koliko i inovativna. Naime, smatra se da su je stari Egipćani koristili za uklanjanje bakterija i smanjenje mutnoće vode. Sa svojim brzim rastom, otpornošću na sušu i niskim potrebama za vodom, ova višegodišnja kultura ne samo da zahtijeva minimalne unose. Djeluje upija ugljik, uspijeva u sušnim, degradiranim tlima i podržava bioraznolikost.

Širok raspon upotrebe moringe, od liječenja pothranjenosti i bolesti do pročišćavanja vode i proizvoda protiv starenja, zaradio joj je nadimak "čudotvorno drvo".

Zašto su mikroplastika i njihove metode filtracije opasne?

Osim neposrednih utjecaja mikroplastike na zdravlje, koja bi mogla biti povezana s rakom, srčanim udarima i reproduktivnim problemima, ove sitne čestice plastike, duljine manje od pet milimetara, mogu apsorbirati i prenositi druge opasne zagađivače kroz ekosustave i u hranidbeni lanac.

Europske zemlje trenutno koriste i fizičke i kemijske metode za uklanjanje mikroplastike iz otpadnih voda. Aluminijev sulfat, često nazivan stipsa, anorganska je sol koja se obično koristi kao koagulant u obradi vode, odvajajući mikroplastiku i druge onečišćujuće tvari radi uklanjanja.

Iako je učinkovit u pročišćavanju, nepravilna upotreba može dovesti do povišene razine aluminija u vodi, što je povezano s potencijalnim neurološkim poremećajima, uključujući Alzheimerovu bolest. Stipsa također proizvodi velike količine mulja u procesu koagulacije, kojim je teško upravljati i odlagati, obično završava na odlagalištima, gdje može ispuštati toksine u tlo i vodotoke.

Proizvodnja stipse također je štetna, zahtijeva površinsko iskopavanje boksita u tropskim regijama poput Australije, Brazila, Gvineje, Gvajane i Jamajke, što može dovesti do krčenja šuma i gubitka staništa. Rafiniranje i prerada sirovina u gotov proizvod zahtijeva značajnu toplinsku energiju, oslobađajući emisije koje zagrijavaju planet.

Sjeme "čudotvornog drveta" moglo bi ukloniti 98% mikroplastike iz vode

Nedavna studija, koju je vodila Gabrielle Batista sa Sveučilišta u São Paulu (UNESP) u Brazilu, a objavljena je u znanstvenom časopisu ACS Omega, otkriva moringu kao netoksičnu alternativu na biljnoj bazi.

Uspoređuje stipsu s ekstraktom moringe na bazi soli. Oba koagulanta djeluju neutralizirajući negativni električni naboj koji uzrokuje da se čestice mikroplastike međusobno odbijaju i izbjegavaju filtere. Nakon neutralizacije, čestice se skupljaju u veće agregate, nazvane flokule, koje može uhvatiti pješčani filter.

I stipsa i njezin pandan moringa uspješno su uklonili preko 98 posto PVC čestica u vodi, pri čemu se moringa pokazala dosljednije pouzdanom u širem rasponu pH vrijednosti. Čestice su bile veličine oko 15 mikrometara, dovoljno male da prođu kroz standardne filtere.

Utvrđeno je da je moringa jednako učinkovita za linijsku filtraciju kao i za izravnu filtraciju, što znači da bi mogla eliminirati skup i energetski zahtjevan proces flokulacije, koji veže koagulirane čestice, piše Euronews.

Jedan nedostatak za koji istraživači kažu da zahtijeva daljnje ispitivanje je ispiranje otopljenog organskog ugljika tijekom procesa, što bi moglo zakomplicirati procese obrade. Također je potrebno testirati učinkovitost moringe u velikim razmjerima.